-Hajde
ošamari me. Slobodno me ošamari.-
Rekla
mi je Sara a ja sam je u čudu gledala. Odmahnula sam rukom i
okrenula se u namjeri da odem dalje. Ono što sam željela bilo je
maknuti se od nje i više se s njom uopće ne družiti. Krenula sam
dalje a Sara je potrčala za mnom i sustigla me. Uhvatila me za
ruku...
-Molim
te, ošamari me!- Ponovila je a ja sam sad već uistinu bila ljuta
jer čvrsto me držala za ruku i nije me puštala.
Istrgnula
sam se iz njene ruke pitajući je koji joj je kurac i zamolila je da
me ostavi na miru. I opet, a tek što sam napravila dva-tri koraka,
uhvatila me za majicu...
E
sad sam stvarno bila jako ljuta... Okrenula sam se i opalila joj
žestoku šamarčinu. Sara je stajala posve mirno iako joj se glava
na trenutak okrenula u stranu zahvaljujući jakom šamaru koji sam
joj opalila. Udarila sam joj još jedan šamar po drugoj strani lica
a ona je i dalje bila mirna i gledala me plahim pogledom što me
potaknulo da joj raspalim još dva šamara.
Osvrnula
sam se oko sebe i na svu sreću ulica je bila pusta. U stvari skoro
pusta jer na suprotnoj strani ulice po nogostupu je koračala neka
žena vodeći malog psa na uzici. Na trenutak je zastala i
znatiželjno gledala u našem smjeru. Očekivala sam nekakvu reakciju
sa Sarine strane. Očekivala sam da mi pokuša uzvratiti, da počne
galamiti, da me stane vrijeđati... Ali ništa se od toga nije
dogodilo. Stajala je mirno kao da čeka još koji šamar. Čak sam
ustuknula korak unazad misleći kako će možda nasrnuti na mene. No
umjesto toga ona je, na moje iznenađenje, rekla:
-Sorry
Dijana! Nemoj se ljutiti na mene, molim te.-
-Ona
fakat nije normalna.- Pomislila sam u sebi a ona je dodala kako bi
mogle negdje otići na kavu ili piće. Sad mi je čak bilo žao zbog
toga što sam tako burno reagirala i išamarala je nasred ulice.
Ljutnja je djelomično popustila i otišle smo na piće. Obrazi su
joj se crvenjeli od mojih šamara a ona je, na moje iznenađenje,
djelovala prilično dobro raspoložena. Kada smo izašle iz kafića
primila me ispod ruke i, čak malo previše prisno, prislonila se uz
mene. Sad sam već bila skroz smirena i našla sam za shodno da joj
se ispričam zbog onog šamaranja a ona me opet uspjela iznenaditi.
-Ma
nema veze... I ubuduće ako te naljutim možeš me slobodno
išamarati.- Rekla je.
Sve
to događalo se nakon što me Sara odvela u jedan podrumski ćumez od
kafića gdje je ona, kako je rekla, često zalazila. Ništa ne
sluteći pošla sam s njom. Odmah mi je bilo jasno kako Sara poznaje,
ako ne sve onda barem, većinu gostiju koji su se unutra nalazili. A
goste kafića, kojih nije bilo previše, većinom su činile djevojke
i žene te nekoliko muškaraca. Gotovo sve te djevojke i žene
ostavljale su dojam rabijatnih i agresivnih drolja a tako su se i
ponašale. I ono malo prisutnih muškaraca djelovalo je slično.
Ovdje u ovu rupu može netko sasvim slučajno zalutati, mislila sam u
sebi, a i taj vjerojatno na brzinu popije svoje piće nastojeći što
prije izaći napolje.
Sjele
smo za jedan stol i uopće se nisam osjećala ugodno jer žene u
lokalu piljile su u mene i odmjeravale me svojim polupijanim
pogledima. U jednom trenutku Sara se ustala i otišla na wc. Dok je
ona bila na wc-u k meni je prišla jedna od žena. Oslonila se
dlanovima o plohu stola, nagnula se prema meni i prijetećim pogledom
zagledala mi se u oči:
-Što
ti imaš sa Sarom?- Pitala je.
Bila
sam skroz zbunjena a osjetila sam i strah. Razmišljala sam kako nije vrag da ću zog te droljice Sare opet dobiti batina. Promucala sam kako smo
Sara i ja tek poznanice i kako s njom nemam baš ništa.
-I
bolje ti je!- Rekla je ta mlada žena.
Muškarci
su gledali prema nama i cerekali se. Kada se odlijepila od stola i
lijeno krenula nazad jedna od žena naslonjena na šank obratila joj
se:
-Koji
kurac zajebavaš malu?- Kada je rekla "malu" mislila je na
mene.
-A
šta tebe boli kurac, droljo smrdljiva?- Uzvratila je ova koja se
tren prije nalazila kod mog stola.
-Mama
ti je drolja smrdljiva.- Uzvratila je ova kod šanka.
-Molim!!!
Hajde ponovi to!-
A
ova kod šanka kao da je jedva dočekala i ponovila je ono što je
rekla za njezinu mamu.
I
tog trenutka došlo je do prave tučnjave. Padali su šamari, radile
su šake a nije izostalo ni potezanje za kosu.
Muškarci
su uz smiješak na licu neko vrijeme promatrali tučnjavu dvije žene
a onda su neki ipak prišli nastojeći ih razdvojiti. Debela i
napadno našminkana konobarica prišla je mom stolu rekavši mi kako
bi najbolje bilo da napustim kafić jer nije isključeno da i ja
popijem batine. Nije mi trebala ponavljati. Ustala sam i brže bolje
izašla van.
Isprva
sam bila prestrašena a sada dok sam se udaljavala ulicom to je
preraslo u ljutnju. Bila sam ljuta na Saru ali i na sebe jer od prvog
trenutka kada sam je upoznala Sara je odavala dojam čudne i
problematične djevojke i sad mi je bilo jasno kako je s njom bolje
ne imati posla. Sara je išla za mnom i čula sam je kako me doziva
ali nisam se osvrtala. Potrčala je za mnom i uhvatila me za ruku a
onda je uslijedilo ono šamaranje koje sam na početku priče
opisala.
No
svemu ovome gore napisanome prethodile su batine koje sam ja dobila
otprilike sedmicu dana prije toga.
Približavajući
se ulazu u svoju zgradu odjednom su iz jednog haustora ispred mene
istrčale tri djevojke možda tek nešto starije od mene.
Prepriječile su mi put a meni ništa nije bilo jasno.
Jedna
od njih se izdvojila, prišla mi brzim korakom i bez ikakva razloga
odvalila mi šamarčinu. Nisam se ni snašla od iznenađenja a ona me
uhvatila za kosu pa me bacila na haubu parkiranog automobila. Legla
je preko mene udarajući me šakama... Na trenutak sam je uspjela
odgurnuti ali ona me opet uhvatila za kosu i povukla prema dolje.
Bila sam na koljenima i cvilila od boli jer ta drolja nije ispuštala
moju kosu iz svojih ruku.
Udarila
me koljenom u glavu i napokon me pustila. Usnica mi je krvarila...
Zaprijetila mi je prstom rekavši mi da se klonim Sare. Ukoliko me
još jednom vide u društvu Sare ubit će Boga u meni. Tek tada sam
vidjela kako se ostale dvije djevojke zlurado cerekaju i sve snimaju
mobitelom.
Ja
ionako sa spomenutom Sarom nisam imala ništa. Poznavala sam je
kratko vrijeme i svega smo tri ili četiri puta zajedno izašle na
piće. Prošlo je nekoliko dana a meni nije padalo na pamet javljati
se Sari, no ona se javila meni. Nazvala me izražavajući žaljenje
zbog onoga što mi se dogodilo. Na moje pitanje odakle ona zna što
mi se dogodilo rekla je kako je primila snimku mog premlaćivanja na
mobitel.
Pristala
sam da se nađemo i da mi pokaže tu snimku. Nakon toga zamolila sam
je da mi se više ne javlja. Ona me pak uvjeravala kako s tom curom
koja me istukla već izvjesno vrijeme nema ništa, no ta djevojka i
dalje želi imati vezu sa Sarom i ljubomorna je kao pas. Rekla sam
Sari kako ja nisam lezba i kako me ona uopće ne zanima u tom smislu. No Sara je
bila uporna... željela je da ostanemo, ako ništa više, samo
prijateljice. Ni na to nisam pristala.
Dani
su prolazili a Sara mi je uporno slala SMS-ve na mobitel na koje ja
nisam odgovarala. A onda se sve ćešće počela pojavljivati na
mjestima gdje sam ja izlazila. Naravno, nisam joj mogla zabraniti da
izalzi u kafiće ili klubove u koje sam ja zalazila ali to me je
počelo živcirati.
Jedne
večeri bila sam s nekoliko prijateljica u jednom kafiću i u jednom
trenutku otišla sam do toaleta. Izašavši iz kabine wc-a ispred me dočekala Sara. Planula sam kao šibica... Pitala sam je
koji kurac hoće od mene a ona me bez riječi zagrlila i poljubila u usta.
Odgurnula sam je od sebe pa zgrabila za kosu i nabila joj glavu u
lavabo. Vjerojatno bi je tada prebila da se u tom trenutku u wc-u
nisu pojavile dvije moje prijateljice koje su me odvojile od nje.
Kada
sam se malo smirila popivši dva pića pristala sam na to da Sara
sjedne za naš stol. Plakala je i ispričavala mi se... Tog trenutka
sažalila sam se nad njom. Nakon svega nastavile smo se družiti i
povremeno bi odlazile na kavu ili piće. A onda me jednog dana
nagovorila da odemo u onu podrumsku rupčagu od kafića gdje je došlo
do one tučnjave između one dvije žene a koju sam opisala na početku ovog prvog dijela priče.
Nema komentara:
Objavi komentar